Zla kob

Kratki roman ''Zla kob'' (La mala hora) Gabriela Garcíe Márqueza stilistički je vrlo blizak ranom proslavljenom autorovu romanu "Pukovniku nema tko da piše" (1961.). Radnja se, uostalom, i zbiva u istom neimenovanom gradu, u priču su čak umiješani i isti likovi (Načelnik, fra Angel, doktor Giralodo). Jedino što je taj grad u romanu ''Zla kob'' manje simpatičan. Gradom kruže zlobne ceduljice, koje razotkrivaju mračne ljudske tajne, zločine, prevare, abortuse.

García Márquez u ovom je romanu, koji će ostati jednim od najmračnijih autorovih djela uopće, kreirao tjeskobnu i nasilnu atmosferu, ali s prepoznatljivim markesovskim humorom. Ovaj roman je Gabriel García Márquez završavao početkom šezdesetih u Parizu, još uvijek pod snažnim utjecajem Ernesta Hemingwaya, samo nekoliko mjeseci prije početka rada na svom najpoznatijem remek-djelu "Sto godina samoće". Stoga ''Zla kob'' stoji na razmeđu dvije faze stvaralaštva ovog pisca - u njemu je već vidljivo kako će se razvijati daljnja spisateljska karijera koja će ovog autora dovesti do Nobelove nagrade 1982.

Roman ''Zla kob'' prvi je put trebao biti objavljen u Madridu 1962., nakon što je u Kolumbiji nagrađen prvom nagradom na natječaju za neobjavljeni roman, no autor je u posljednji trenutak povukao rukopis nakon što je španjolski izdavač izbacio latino-američki žargon i likove prisilio da govore na književnom španjolskom jeziku. Roman je zbog toga objavljen tek četiri godine kasnije u izvornom obliku, prema kojem je i preveden na hrvatski jezik.